01. UVODNE NAPOMENE
Politika bez etičkih i moralnih vrijednosti bezvrijedna je politika.
01.01 Ovim Programom REFORMISTI vrijednosno se naslanjaju na narodnjaštvo Mažuranića, Strossmayera i Laginje, ali ne kao na okamenjen skup zamisli, kojima je u neovisnoj Republici Hrvatskoj došlo vrijeme punoga priznanja, nego kao na podsjetnik da je svaka politika koja je lišena svevremenskih ljudskih vrijednosti - bezvrijedna politika.
U temeljima stranke su utkane i vrijednosti antifašizma kojim se hrvatska nacija trajno svrstala nasuprot totalitarizmu te kroz baštinu 1971. jasna svijest o nacionalnom identitetu kao i potrebi formiranja hrvatske političke elite.
01.02 Zato REFORMISTI shvaćaju neovisnu državu kao temelj za samopotvrđivanje hrvatskoga političkog naroda u europskoj i globalnoj obitelji slobodnih nacija, a ne kao jedini i krajnji cilj povijesnih napora za njegovim političkim samoodređenjem. REFORMISTI smatraju da u takvoj afirmaciji hrvatske političke nacije i njezine države trebaju, pridonoseći joj i uživajući njezine plodove, sudjelovati i pripadnici hrvatskog naroda i manjinskih etničko-kulturnih zajednica raseljeni diljem svijeta.
01.03 REFORMISTI potvrđuju trajno opredjeljenje za zaštitu teritorijalne cjelovitosti i međunarodnopravnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, prepuštajući njezino unutarnje uređenje demokratski izraženoj volji građana, budući da se svestrana suradnja te zemlje i naše Republike, radi zaštite hrvatskih interesa prema BiH i u njoj, a time i zaštita interesa Hrvata kao konstitutivnog naroda, može ostvariti samo s cjelovitom BiH, a ne zasebnim odnosima s bilo kojim njezinim dijelom.
01.04 S obzirom da je stjecanje neovisnosti Republike Hrvatske plaćeno strašnom žrtvom u ljudskim životima, tragediji ranjenih i prognanih, golemim gubicima u materijalnim dobrima, kulturnim spomenicima i narušenoj kakvoći prirodnog okoliša, kao i da je tijekom Domovinskoga rata zasijano sjeme mnogih neugasivih osobnih nesreća i zajedničkih šteta, REFORMISTI ugrađuju u svoj program načelo osobite osjetljivosti spram položaja i prava roditelja bez djece i djece bez roditelja. Čuvati dostojanstvo i svijest o značaju Domovinskog rata i ulozi dragovoljaca i branitelja dužnost je svakog građanina hrvatske države.
01.05 Temeljni politički cilj NS-REFORMISTA je parlamentarizam zapadnoeuropskoga tipa, s elementima konsenzusa o ključnim pitanjima razvitka zajednice i zemlje. Ovaj Program svjedoči o opredjeljenju NS-REFORMISTA za vrijednosti otvorenoga društva, ističući ih nasuprot agresivnom nacionalizmu te zloupotrebi institucija i nametanju doktrine po kojoj su uspostavom demokracije završeni svi procesi dozrijevanja nacije i prestala je potreba za svakim političkim i socijalnim razvojem u Republici Hrvatskoj, kao i da danom izbora prestaje nužnost stalne provjere sposobnosti i rezultata izabrane izvršne vlasti. Ovim Programom REFORMISTI se također određuju protiv svake sprege stranke, odnosno stranaka na vlasti i oružanih snaga - Hrvatske vojske i snaga Ministarstva unutarnjih poslova kao i protiv svake ideologizacije sustava obrane i zaštite reda i mira, a za civilni parlamentarni nadzor nad svim dijelovima obrambeno-zaštitnog ustroja.
01.06 Stajalište NS-REFORMISTA je da se temeljni uvjet za stabilnost hrvatske države i nacije izvodi iz trajne provjere opravdanosti i uravnoteženja interesa svih društvenih skupina na načelu slobodnog dijaloga, početne jednakosti izgleda u demokratskoj utakmici ljudi i ideja te građanskoj solidarnosti - a nasuprot stihijskomu raslojavanju.
02. DRŽAVA I DRUŠTVO
Građanin je prva adresa političke slobode; valjana je država ona koja omogućuje prožimanje pojedinačnih sloboda u prostoru zajedničke odgovornosti.
02.01 Da bi Republika Hrvatska bila izraz političke volje njenih građana, o njezinom uređenju kao prostoru odgovorne slobode unutar njenih granica i odgovornosti za mir izvan njih te o vođenju zajedničkih poslova na načelu društvene pravičnosti, etičko-moralne osjetljivosti i uzajamnosti, ona se mora razumjeti i izgrađivati kao temeljni, geopolitički uvjet za demokratsko i kulturno samopotvrđivanje nacije, a ne kao jedini i krajnji cilj.
02.02 REFORMISTI prihvaćaju autoritet države koji se temelji na njezinoj ustavnoj definiciji političkoga i socijalnog okvira za ostvarivanje, unapređenje i zaštitu ljudskih i građanskih prava njenih državljana, prihvaćajući samo one ograničavajuće i represivne elemente državnog ustroja koji su u funkciji usklađivanja društvenih odnosa, kako sloboda jednoga ne bi štetila slobodi drugoga;
02.03 Valjana država, po Programu NS-REFORMISTA, jest ona kojom se upravlja na temelju demokratski prihvaćenih odluka, odnosno društvenog konsenzusa o strateškim pitanjima, i to decentralizirano, uz što manje administriranja i što više znanstvene, tehnološke i kadrovske osposobljenosti, tako da uprava ne stoji više nego što daje - a na vlastito da ne biva središtem otuđene moći koji omalovažava demokratsku proceduru i/ili ograničava dosege građanske samouprave, kako lokalno tako i regionalno što je izuzetno važno za Hrvatsku.
02.04 REFORMISTI se zauzimaju za Republiku Hrvatsku kao državu koja poštuje svakoga svoga građanina, zato da bi on poštovao nju, da bi se njezin unutarnji i vanjski ugled temeljio na općoj sigurnosti, kakvoći uvjeta za svestrani razvoj i napredak te na dostojanstvu svakoga i svih njenih državljana.
02.05 Prihvaćajući parlamentarnu i pluralnu demokraciju zapadnoeuropskog tipa kao najuspješniji sustav za isticanje, provjeru opravdanosti i uravnoteženje interesa građana i društvenih skupina, REFORMISTI se zauzimaju za trodiobu i međusobnu neovisnost zakonodavne, sudske i izvršne vlasti, uz očuvanje prava manjine da bude zaštićena nadzorom nad ostvarivanjem vlasti većine.
02.06 U tom svjetlu REFORMISTI se opredjeljuju za određenje i izgradnju hrvatske političke nacije kao otvorenoga i pluralističkoga građanskog društva, s razvijenim ustanovama posredne i neposredne identifikacije htijenja i interesa pojedinaca i društvenih skupina, uz puno uvažavanje iskustvenih hrvatskih i suvremenih europskih sustava supsidijarnosti, ostvarenih posrednom i neposrednom građanskom samoupravom.
02.07 Slijedom opredjeljenja za izravno interesno odlučivanje građana, REFORMISTI podupiru slobodu sindikalnog organiziranja i djelovanja zaposlenih, radi zaštite njihovih prava iz rada i po osnovi rada, uključujući i suodlučivanje uz pomoć ustanova suvremene industrijske demokracije - pa i vrijedna vlastita iskustva - te sudjelovanje u upravljanju mirovinskim, zdravstvenim i fondovima za zapošljavanje. U tom sklopu, REFORMISTI zagovaraju i slobodu kolektivnog pregovaranja, kao instituta za utvrđivanje pravila u suodnosu kapitala i rada te se zauzimaju za prihvaćanje i primjenu Europske socijalne povelje i odgovarajućih konvencija Međunarodne organizacije rada.
02.08 Da bi se javni interesi, radi njihove afirmacije i zaštite, mogli vjerodostojno predstaviti, objasniti, argumentirano braniti i popularizirati, javna komunikacijska sredstva moraju biti vlasnički transparentna, dostupna, pod jednakim uvjetima, svim građanima i skupinama, a mediji u javnom vlasništvu ne smiju biti pod arbitrarnim nadzorom države ni stranke na vlasti. Radi toga, a i da bi se mogla slobodno izreći javna kritika neprihvatljivih pojava u društvenim odnosima, urednici i novinari ne smiju biti podložni nikakvim ograničenjima, osim onima iz profesionalnoga etičkog kodeksa njihove struke.
02.09 Prihvaćajući definiciju obitelji, kao temeljne ljudske zajednice, a uvažavajući njezinu ekonomsku, socijalnu, kulturnu, edukacijsko-pedagošku i demografsku ulogu, REFORMISTI se zauzimaju za osobitu zaštitu obitelji i posebnu zaštitu žene/majke, s ciljem da se obitelj rehabilitira kao temelj skladnoga ekonomsko-socijalnog razvoja hrvatske nacije i ključni čimbenik naše društvenoga i duhovnog bića.
02.10 Uvažavajući osobitu ulogu zapadnoga kršćanstva u izgradnji kulturnog identiteta hrvatskog naroda, kao i posebno mjesto te i drugih vjeroispovijesti u širenju i učvršćivanju svijesti građana o humanističkim, etičkim i moralnim zasadama te socijalno-karitativnom radu crkvenih organizacija, REFORMISTI se zauzimaju za slobodno i odgovorno djelovanje konfesionalnih ustanova, ali odvojeno od države i javnih ustanova pod njenim okriljem.
03. ZAŠTITA OKOLIŠA, PRIRODE I PROSTORA
Zemlju nismo naslijedili od svojih predaka, nego smo je posudili od svojih potomaka.
03.01 Cilj našeg djelovanja je očuvanje i unapređenje okoliša i održivo korištenje prirodnih resursa. Fondove EU za okoliš treba koristiti uz zaštitu voda, obnovljive izvore energije, eko poljoprivredu, energetske uštede u zgradarstvu i u poticanju razvoja zelenog gospodarstva.
03.02 U raspolaganju prostora potrebna je značajna koordinacija aktivnosti različitih sektora, kao npr. energetike, poljoprivrede, turizma, industrije, graditeljstva i drugog, kako bi se očuvale i unaprijedile prostorne vrijednosti koje su jedan od najkvalitetnijih hrvatskih resursa. Posebnu pažnju traži Jadransko more, priobalje i otoci.
04. GOSPODARSTVO
Samo razumijevanje politike kao mjerljive discipline može trajno doprinositi gospodarskom blagostanju.
04.01 Od 1990. godine Hrvatska je u pravilu imala političke elite i administraciju koje su bile uvjerene da dobivanjem izbora dobiva sposobnost i monopol za definiranje javnog interesa, ciljeva i prioriteta. Takav stav dovodio je do minimalne analitičke pripreme, dijaloga sa zainteresiranim stranama, a sustavna evaluacija učinaka politika i mjera se zbog posljedično moguće i nužne javne kontrole i uvida izbjegavala.
04.02 U društvenom ambijentu, bez jasnih i konkretnih ciljeva, indikatora i rokova njihova ostvarenja raširilo se izbjegavanje odgovornosti, improvizacija i normativni (nazovimo ga kabinetski) pristup javnom upravljanju. Kabinetski tip javnog upravljanja podrazumijeva da politička elita i javna uprava samostalno određuju ciljeve, rokove i metode rada, što se najčešće svodi na promjene zakona, pravilnika i procedura. To samo dodatno stvara barijere koje ne mogu prepoznati i ukloniti oni koji su ih stvorili (često dobronamjerno vjerujući da na neki način štite opći javni interes, a u suštini svodeći ga na parcijalni), nego oni koji na njih nailaze.
04.03 Jedino formiranje svijesti o politici kao mjerljivoj disciplini može pokrenuti reforme i promijeniti pasivnost i inerciju javne administracije, koja od samog političkog vrha kontinuirano bježi od inicijative i odgovornosti nastojeći isključiti sebe iz teških odluka. Administracija nikada neće preuzeti odgovornost, ako je nije preuzela politika.
04.04 Hrvatska nema trajnih izvora rasta osim buđenja vlastitih potencijala i uklanjanja unutarnjih neefikasnosti. Model rasta zasnovan na priljevu kapitala iz inozemstva i/ili ekspanziji državnih izdataka je iscrpljen. Loši demografski trendovi stvaraju dodatni pritisak na pronalaženje unutarnjih izvora kroz buđenje poduzetništva, bolje obrazovanje i reforme institucije.
05. DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Podmirivanje troškova školstva, zdravstva i socijalne skrbi nije potrošnja, nego izravno ulaganje u budućnost države i naroda.
05.01 Budući da se društvene djelatnosti, kao sustav javne skrbi za opću kvalitetu života građana - kao središnjega "prirodnog izvora" - ne mogu financirati ni razvijati bez stvaranja nove vrijednosti u proizvodnim djelatnostima, REFORMISTI uvažavaju samo onu socijalno-senzibilnu politiku koja polazi od uvjerljivoga programa gospodarskog obrata, a ne od distributivne države, opterećene vođenjem deficitarnog proračuna.
05.02 Smatrajući obrazovni sustav, zdravstvenu zaštitu i posebnu brigu o djeci, obitelji, starima i osobama, odnosno skupinama, s dodatnim potrebama osobitim oblikom ulaganja i održavanja ljudskih resursa, REFORMISTI zagovaraju da se školstvo, zdravstvo, skrb o invalidima, hendikepiranima i nemoćnima tretiraju kao razvojne funkcije države i društva, kao područje specifičnih ulaganja, a ne potrošnje. S obzirom na trend starenja i nedostatnu prirodnu obnovu stanovništva Republike Hrvatske, REFORMISTI se zauzimaju za poticajnu populacijsku politiku, utemeljenu na socijalnim i gospodarskim mjerama, a ne na pukoj demagogiji.
06. KULTURA, MENTALITET, IDENTITET
Povijest i sudbina slobode u svakoj se zemlji iščitava iz povijesti i sudbine kulture u njoj.
06.01 Poštujući povijesnu vrijednost hrvatstva, kao dominantne kulturne ideje koja je odoljela stoljećima asimilacijsko- dekulturacijskih nasrtaja sa svih strana, REFORMISTI grade na njezinom tumačenju ne samo identitet hrvatske političke nacije u njezinoj neovisnoj državi. NS -REFORMISTI ističu složenu prirodu političkog hrvatstva. Uz doprinos Hrvata kao nacije i nacionalnih manjina, prepoznaju značaj sinteze sredozemne i srednjoeuropske komponente te niza manjih subregionalnih i drugih, po njihovom specifičnom doprinosu, značajnih sastavnica.
06.02 Sukladno tome, REFORMISTI odbijaju hrvatstvo po mjeri nacionalističkih ideologija, budući da je upravo regionalna raznolikost, izražena u rasponu od pučkih mentaliteta do/osebujnih prožimanja sa susjednim kulturama, najveće jamstvo kreativnosti hrvatske kulture. REFORMISTI prepoznaju oblikovanje kulturoloških/osobitosti hrvatskih regija, zauzimajući se za njegu prirodnih ambijenata te urbane i ruralne baštine kao izvora naših duhovnih vrijednosti.
06.03 Kao stranka europskog usmjerenja, REFORMISTI se zauzimaju za sustavan i stalan stvaralački doprinos hrvatske kulture europskim kulturnim zbivanjima i procesima, budući da je upravo prihvaćanje našega kulturnog identiteta, kao uvjerljivoga dijela povijesnog mozaika europskih nacionalnih i regionalnih baština, ključ njegove afirmacije kao općepriznatoga dijela ukupnoga europskog kulturnog iskustva. U tom sklopu, REFORMISTI smatraju i sport - kao specifičan oblik popularne kulture - osobito značajnim nositeljem hrvatskog identiteta.
07. HRVATSKA, SUSJEDI, SVIJET
Osamostaljeni, ali ne sami pod kapom nebeskom.
07.01 Prvo programsko opredjeljenje NS-REFORMISTA vezano za međunarodni položaja Republike
Hrvatske, glasi: naša vanjska politika mora biti izravan odraz unutarnje politike kojom se hrvatska nacija potvrđuje kao građanska zajednica sposobna utemeljiti demokratsku, gospodarski uspješnu socijalnu državu koja se temelji na poštivanja vrijednom kulturnom identitetu te koja daje svoj vrijedan doprinos Europi i svijetu.
07.02 Budući da se Republika Hrvatska nalazi u zamršenomu geopolitičkom prostoru, u križištu interesa niza središta moći, njezina vanjska politika mora uvažavati nužnost zaštite nacionalnih interesa obostrano korektnim odnosima sa susjednim državama te uravnoteženom suradnjom s moćnim zemljama, kako bismo se oduprli pritisku njihovih zasebnih interesa i uspijevali ostvariti i one naše ciljeve koji nisu podudarni s ciljevima vanjskih središta moći.
07.03 Stajalište je NS-REFORMISTA da se ta politika najbolje vodi integracijom Republike Hrvatske u sustave regionalne, kontinentalne i globalne političke, ekonomske, sigurnosne i kulturne suradnje, na načelima koja podrazumijevaju zajedništvo u strateškim usmjerenjima, vrijednosnim kriterijima, civilizacijskom iskustvu i viziji poretka koji jamči stabilnost, mir i socijalno, ambijentalno, kulturološki i moralno-etički održiv gospodarski rast.
08. ZAVRŠNE NAPOMENE
Kvaliteta nastojanja za postizanjem veće kvalitete života mjeri se kvalitetom odgovornosti za ostvarenje demokratskih prava i dužnosti svakoga od nas
08.01 Ovaj Program temeljni je politički i svjetonazorski dokument REFORMISTI! dok će se - radi uvjerljivog djelovanja u hrvatskoj demokratskoj javnosti - Stranka o pojedinim i specifičnim izazovima određivati zasebnim programskim deklaracijama, rezolucijama i drugim porukama.